Drugi shtetni elementi

“Osim vode i zhena, zhivot uzornog ispichuture jednako mogu upropastiti kuluchenje, zhurba, dirinchenje i jurcanje amo-tamo. Svakako ima lekovitih i vrlo znacajnih zanata, kako kazhe Tirako, a medju njima su:

vinarstvo,

i pravo da kazhem, nista mi osim toga ne pada na pamet. Pogledajte na ptice nebeske; pogledajte drozda kako se sladi i kako pushta glas u vreme berbe grozhdja. Brojni ucheni spisi, akta, traktati, izvestaji, ogledi i memorandumi dokazuju da je dirinchenje neprikladno za zhivot; a ko hoce mudro da ostari, neka baci pogled pod pazuho moga dobroga uchitelja; tamo ce da nadje sledeca dela:

De utilitate maximae ante laborem repugnantiae,

De optimo modo numquam laborandi,

De Maligni operibus, aut qui labores necessarii dicantur, et quomodo supersedi possint,

De desidiae beneficiis,

De otii beneficiis,

De stultis,

De honestarum com paribus ebrietatum arte,

De qaestione subtilissima, utrum labor in nos invadere possit dum dormimus, et quomodo ab eo periculo Sancto Martino benigne adiuvante te defendas,

Quare Deus sibi similes nos creavit.

Dakle, chujte i pochujte! Dirinchenje je krajnje shkodljivo, i ko to ne priznaje, nesravnjiva je budala, budala na prvi gutljaj, gori je od budaline Kajeta, budalchina budalashka, budala repata, budala storepa, sintaktichka, sinoptichka, sinkretichka, ceremonijalna, univerzitetska, upisana, prvorazredna, vishekratna, cirkularna, nikejska, carigradska, efeska, halkidonska, lateranska, lionska, konstantinska, tridentska, zasluzhna, zabranjena, kozmopolita, bukvalna, sinodska, nakvashena, auroralna, arktichka, mimetichka, nevoljna, maltene trezna.

Jer onaj ko nishta ne radi sedeche s desne strane Gospodnje; a ko trchkara i jurca i gomila blaga zemaljska  i novce, biche bachen u ognjeno jezero; pa chak i onaj ko u shpilji sakrije srebro i zlato umesto buricha, demizhana, boca i buteljki; bash kao i onaj ko huli na Gospoda nasheg brinuchi se sta ce biti sutra.

I zbog toga

Isuse Hriste, Gospode Bozhe nash,

Daj da u dobroj volji pijemo,

Kako na zemlji tako i na nebu.”

(François Rabelais: “Traktat o pravilnom pichu vina & Pantagruelovsko predskazanje”, Beograd 2010. Virtuozni prijevod Aleksandre Manchich).

____________________________________________________________________________________________

P.S.

Nadam se da ovo ne cita ona teta sto “educira” nevinu djecicu po germanskim zemljama, jer ovako nesto zacijelo jos nigdje nije procitala, a mogla bi to i prevesti svojim studentima, a onda… e, tko zna kakav bi pravorijek ta djecica mogla dati o starom chinonskom veseljaku Rabelais-u, he he.